Balkan.cool
Balkan je cool

O nama

balkanski poluotok - Balkan je cool balkan.cool

Balkanski poluotok je povijesno i zemljopisno područje jugoistočne Europe te poluotok Jugoistočne Europe. Njegova poluotočnost je neodređena. Balkanski poluotok se nalazi između Jadranskog i Crnog mora, a jedna od granica je prostor južno od linije Bugarski zaljev – ušće Drima.Iako se danas pojam “Balkanski poluotok” ili “Balkan” za jedno od zemljopisnih područja Europe polako napušta (regija je Jugoistočna Europa), i dalje ga neki autori uzimaju kao regiju te postoji više definicija za ograničavanje (vidi poglavlje Definicije i granice i kontroverze), ali obično se smatra da Balkan sadrži barem dijelove Grčke, Albanije, Bugarske, Turske i neke dijelove bivše SFR Jugoslavije, s ukupnom površinom od 550,000 kilometara kvadratnih|km2 i skoro 41 milijuna stanovnika.Regija je dobila ime po planini Balkanu (Bugari je zovu Stara Planina), koja ide kroz središnju Bugarsku i prelazi u istočnu Srbiju, dok samo ime “Balkan” dolazi od turske riječi za planinu. Nekad se ta planina zvala Haemus Mons, što vjerojatno dolazi od tračke riječi Saimon, koja znači “lanac”.Iako većina stručnjaka negira postojanje Balkana kao zemljopisnog područja (zbog same definicije polutoka) prema nekima se zemljopisna definicija Balkana zasniva na planinskim lancima, u koje spadaju Dinaridi, planina Balkan, Rodopi,Šar planina i Pindsko gorje. Njome su isključeni cijela Slovenija, dijelovi Hrvatske i Rumunjska, sjeverni dijelovi Srbije, krajnji sjever Bugarske i južna Grčka.Čitava kopnena masa ponekad se naziva Balkanski poluotok, jer je na jugu, jugozapadu i jugoistoku okružuje Jadransko, Jonsko, Egejsko, Mramorno i Crno more. Iako nije riječ o pravom poluotoku, to se ime često koristi za širu regiju.

Jedna u nizu definicija Balkana prema Jovanu Cvijiću sa sjeverozapadnom granicom Soča-Krka-Sava

Sjeverna i zapadna granica Balkana su upitne. Često se Dunavska i Panonska ravnica ne smatra dijelom Balkana. Dapače, mnogi smatraju da sve što je sjeverno od Save i Dunava -Slovenija, i veći dio Rumunjske – nije dio Balkana.Zapravo, Balkan nije cjelina zbog planinskih lanaca koliko zbog zajedničke i često nasilne povijesti. Tu povijest prvenstveno obilježavaju stoljeća potčinjenosti ili borbe s Osmanskim Carstvom, kao i međusobni sukobi u 20. stoljeću. Balkan se češće koristi kao politički nego geografski pojam koji označava zemlje čije su se kulture intezivno ispreplitale sa višestoljetnim turskim kulturnim, političkim i vjerskim utjecajima.Pojam Balkan obojen je negativnim značenjima: nasilje, vjerska i etnička nesnošljivost, sveopća nazadnost, korupcija i podijeljenost. U engleskom jeziku riječ balkanisation (balkanizacija) označava neizlječivu raskomadanost i netrpeljivost između frakcija unutar neke skupine.Zato se ta riječ na rubnim područjima izbjegava i ponekad smatra pogrdnom.Postoji i neutralniji izraz za Balkan, a to je Jugoistočna Europa. To nije zemljopisni pojam jer ne obuhvaća Rumunjsku. Taj se izraz koristi sve više, radi zamagljivanja činjenice da se tim pojmom obuhvaćene države želi utrpati na Balkan. Primjerice, inicijativa Europske unije iz 1999. godine zove se Pakt o stabilnosti za Jugoistočnu Europu, a internetske novine Balkan Times preimenovale su se 2003. godine u Southeast European Times.

Zemlje koje se nalaze na Balkanskom poluotoku definiran linijom Dunav-Sava-Kupa

Balkanski poluotok definiran linijom Dunav-Sava-Kupa

Države koje se cijelom površinom (bez otoka) nalaze na Balkanu

  • Albanija
  • Bosna i Hercegovina
  • Bugarska
  • Crna Gora
  • Grčka
  • Kosovo
  • Makedonija

Države koje koje se samo dijelom nalaze na Balkanu

  • Srbija bez Vojvodine
  • Turska (istočna Tračka)
  • Rumunjska 9% površine između Crnog mora i Dunava
  • Hrvatska

Izvor

error: Content is protected !!